Otkaz svim menadžerima „Južnog toka“

Gasprom likvidira službu, odgovornu za gasovod „Južni tok“, koji je trebalo da obiđe Ukrajinu i novim pravcem snabdeva Evropu gasom. Oko 100 saradnika ove službe dobili su rok od dva meseca da pronađu novi posao.
Gasprom rasformira departman 337 (služba upravljanja projektima) što je, po rečima šefa tog departmana Leonida Čugunova, obična restrukturizacija u kompaniji, svi projekti će biti realizovani o roku a saradnici nastavljaju da izvršavaju svoje obaveze. Departman je osnovan 2009 godine i vodio je projekt izgradnje „Južnog toka“, koji je trebalo da ispod Crnog mora stigne do Bugarske i na taj način zaobiđe Ukrajinu. Kada je, međutim, u decembru 2014 taj projekat zamenjen „Turskim tokom“, ceo departman je prešao na realizaciju tog projekta.
Obaveštenje o ukidanju departmana, koje su stotinak saradnika tog departmana dobili u drugoj polovini avgusta predstavljalo je veliko iznenađenje za sve jer se reorganizacija svakako očekivala ali potpuna likvidacija službe nije. Realno je da će deo saradnika biti prekomandovan u druge službe kompanije a deo će morati da ide. Ovaj departman je bio zadužen za kopneni deo projekta, dok je za podmorski deo bila zadužena holandska firma
South Stream Transport.
Centralni aparat „Gasproma“ sastoji se od 24 departmana, sa ukupno oko 25 hiljada zaposlenih. U decembru prošle godine kompanija je rasformirala upravu za koordinaciju istočnih projekata kompanije sa oko 20 zaposlenih, od kojih je deo raspoređen u druge službe kmpanije u Moskvi i Sankt Peterburgu.
Izvor:
Интерфакс, РБК, Moskva
Memorandum o izgradnji EASTRINGA

Slovačka i Bugarska potpisale su sredinom jula Memorandum o razumevanju vezan za izgradnju projekta gasovoda Istočni prsten (Eastring), koji treba da poveže gasovodne transportne mreže Bugarske, Rumunije, Mađarske i Slovačke uz mogućnost transporta ovog energenta u oba smera. Planirani kapacitet jedne od ključnih karika u evropskoj politici diverzifikacije izvora snabdevanja gasom, prvenstveno regiona jugoistočne Evrope, iznosiće 20 do 40 milijardi kubika godišnje. To je više nego dovoljno za zadovoljenje potreba pomenutih zemalja, čak i na donjoj granici projektovanog kapaciteta. Reč je o reverzibilnom gasovodu čiji je projekat još u inicijalnoj fazi sagledavanja najracionalnijeg rešenja, jer za sada nije dogovoreno da li bi se gradio delom novi gasovod, uz maksimalno moguće korišćenje postojećih kapaciteta u Rumuniji i Bugarskoj, ili bi se radilo o potpuno novoj cevi koja bi išla od Malkoklara na granici Bugarske i Turske, do Velike Kapusani na granici Slovačke sa Ukrajinom, gde se već nalazi kompresorska stanica i ulazno mesto za uvoz ruskog gasa.
Gasovod bi predstavljao zamenu za ukinuti Južni tok, ima i podršku EU a prema pravilima Unije biće otvoren za sve.
Izvor:
Natural Gas Europe
ŠEL gradi TNG terminal u Gibraltaru

Krajem avgusta vlada Gibraltara je objavila da je potpisan ugovor sa “Šelom” o isporukama tečnog prirodnog gasa, uključujući izgradnju postrojenja za regasifikaciju, gde će se istovarivati, skladištiti i regasifikovati LNG, dopreman brodovima za potrebe gasne termoelektrane u luci, koja se već rekonstruiše.
Terminalom će upravljati “Gasnor”, norveška filijala “Šela”. Terminal će uključivati sidrište za male tankere gasa a istovar će se obavljati noću da bi se što manje ometao rad obližnje luke, aerodroma i stambenog naselja. Ovaj projekat se ocenjuje kao snažan napredak ka garantovanju pouzdanog napajanja Gibraltara električnom energijom u narednih 30 godina.
Mediteran je najbliži

Posle godina, tokom kojih su svi pogledi, kada je reč o snabdevanju gasom, bili okrenuti ka Sibiru i području Kaspijskog mora, sada se centar interesovanja na globalnom tržištu prirodnog gasa pomera na istočni Mediteran. Pogotovu što su godine pada cene gasa drastično smanjile ulaganja u razvoj novih gasnih polja.
Kada se pogleda mapa ovog područja, očigledno je da se ne radi samo o lokalnim tržištima gasa u Jordanu i Egiptu – od Kaspijskog bazena ova polja su jugoistočnoj Evropi bliža oko 1500 kilometara. Pored toga, gasovodi iz Kaspijskog bazena preblizu su ratnog poprišta u Siriji i ne mogu se smatrati sasvim pouzdanim vidom snabdevanja gasom. Ne treba gubiti iz vida ni to, da će se u Grčkoj graditi lučko postrojenje za istovar i regasifikaciju tečnog prirodnog gasa.
stovremeno sa najavom Izraela da će ubrzati pripreme za eksploataciju gasa iz svog polja Levijatan, Kipar očekuje ponude za otvaranje svog polja gasa, koje je u neposrednoj blizini izraelskog
Levijatana i egipatskog polja Zor, čije se rezerve procenjuju na preko 30 hiljada milijardi m3 gasa.
Pitanje je ko će prvi stupiti na taj podmorski plato – italijanski ENI, izraelski Delek ili američka Nobl grupa. Ali, s obzirom na geopolitičke interese, samo bi neoprezni mogli da zanemare interese ruskih kompanija, koje su inače veoma aktivne oko Levijatana.
Gas će stizati sa Krka

Najkasnije do sredine 2018. u Omišlju na Krku će biti izgrađen ploveći dok za istovar tečnog prirodnog gasa i njegovo ponovno prevođenje u gasno stanje za kopneni transport do potrošača. Kapacitet doka je oko 6 milijardi m3 gasa godišnje i koštaće oko 700 miliona dolara. Na to treba dodati cenu izgradnje gasovodne infrastrukture do zone potrošnje jer Krk nije ni blizu postojeće infrastrukture.
Ali, kada se ta infrastruktura izgradi moći će da se kombinuje sa energetskim koridorom Sever-Jug centralne i istočne Evrope i da na taj način doprinese sigurnom snabdevanju gasom baltičkih i blakanskih država, Moldavije, Rumunije, Bugarske, Austrije, Grčke, Turske i Ukrajine. Zato terminal na Krku nije samo dodatni gasni kapacitet za uvoz LNG iz Amerike, već otvara tržište pobrojanih zemalja za diversifikovano snabdevanje od globalnih isporučilaca LNG, kao što je Australija.
Da li je to najava kraja dominacije ruskog gasa na Balkanu i u delu srednje Evrope? Po rečima investitora, ovaj projekat nije usmeren protiv Rusije ali jeste najava žestoke bitke cenama za pridobijanje potrošača gasa. Pozicija Krka je neuporedivo povoljnija od položaja portugalskih pa i francuskih luka, konkurencija mu mogu biti samo italijanske i grčke luke.
Nemačka objavila uslove za Severni tok 2

Nemačka će podržati projekat izgradnje gasovoda iz Rusije u Evropu „Severni tok 2“, uz ispunjavanje tri uslova. To je izjavio nemački ministar privrede i energetike Zigmar Gabriel. „Nemačka je definisala tri uslova za podršku Severnom toku 2: mora da ispunjava uslove zakonodavstva EU, ne sme da ugrozi tranzit kroz Ukrajinu i ne sme da ograniči isporuke gasa u istočnu Evropu“.
Druga cev gasovoda „Severni tok“, položena po dnu Baltičkog mora, treba da uveća količinu isporuka gasa u Nemačku dva puta, do 110 milijardi m3 gasa godišnje. U konzorcijum za izgradnju ušli su, pored ruskog Gasproma, nemačke kompanije E.ON i Vinteršal, anglo-holandski Šel, austrijski OMV i francuski ENGIE. Ovajh projekat je izazvao nezadovoljstvo u više država Evropske zajednice – osam država smatra da realizacija druge cevi ovog gasiovoda predstavlja geopolitičku opasnost za EU.